Utorak, Svibanj 22, 2012
   
Text Size

Pretraga

Znamenite ličnosti

Slava RaškajNa području Ozlja rođeni su ili su živjeli i stvarali doista znameniti ljudi, velikani hrvatske povijesti i kulture.

Bernardin Frankopan (1453-1529)

… zacijelo se rodio u Ozlju. Godine 1479. izdaje poznatu povelju kojom dozvoljava Tržanima da se ponovo nasele pod Ozljem. Po svjedočenju Primoža Trubara dao je prevoditi Sveto pismo na hrvatski jezik.

NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI (1508-1566)

… «hrvatski leonida» podigao je najstariji dio današnjeg grada Ozlja, Palas Zrinskih, deset godina prije junačke smrti u obrani utvrđenog grada Sigeta. O tome svjedoči natpis uklesan nad ulaznim vratima prvoga kata palasa.

JURAJ ZRINSKI (1549-1603)

… Nikolin sin istaknuo se u mnogim borbama s Turcima. Družio se s književnicima te utemeljio tiskaru u Nedelišću. Na ulaznoj kuli Ozlja-grada ostavio je zapis u kamenu s naznačenom godinom izgradnje, 1599-om.

PETAR ZRINSKI ( 1621-1671)

… ban, nakon smrti svoga brata, bana Nikole nastavio je zajedno s mađarskim velikašima pokret protiv bečkog carskog apsolutizma. Glasovit junak u borbi protiv Turaka, život završava uhićenjem, suđenjem i glavosjekom 30. travnja 1671. Kao pjesnik objavio je hrvatski prijevod i preradu «Adrianskoga mora sirene», mađarskog djela svog brata Nikole.

FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643-1671)

… ratovao je s Petrom Zrinskim protiv Turaka, pridružio mu se u otporu protiv austrijskog cara te je skupa s njime okrutno smaknut. Smatraju ga

najdarovitijim pjesnikom ozaljskog kruga. Uz zbirku pjesama «Gartlic za
čas kratiti» i druge pjesme, prevodio je Molierea i ostavio vrlo zanimljivu filozofsko pjesničku viziju «Trumbita sudnjega dneva».

ANA KATARINA FRANKOPAN ZRINSKI (1625-1673)

… odlučno je stajala uz svog muža i pomagala mu u političkim poslovima. Učena žena i veliki mecena hrvatske kulture objavila je prijevod njemačkog molitvenika «Putni tovaruš».Pripisuju joj i knjigu gatalica «Sibilu». Nedavno pronađene pjesme darovite Katarine objavljene su pod naslovom «Raj duše».

FRANKOPANI I ZRINSKI

… stoljećima su promicali hrvatsku kulturu. Starije gospodare Ozlja vezujemo za najsuvremenije tragove glagoljaša na hrvatskom tlu. U17.stoljeću s još nekolicinom književnika promišljali su hrvatski kulturni prostor, te su u hrvatskoj književnosti poznati kao pisciOzaljskog književno-jezičnog kruga. Pisali su tzv. «hibridnim» tronarječnim jezikom s pomiješanim kajkavskim, čakavskim ištokavskim elementima. Književni i jezično-standardizacijski rad ozaljskog kruga nasilno je prekinut slomom zrinsko-frankopanskog otpora 1671. g. Možemo samo zamisliti što bi za Ozalj značilo da je tijek povijesti bio drugačiji!

IVAN BELOSTENEC (1594-1675)

… upravo njemu pavlinski samostan u Sveticama duguje svoj gospodarski i kulturni razvitak. Njegovo je životno djelo veliki, enciklopedijski ilirsko-latinski i latinsko-ilirski tronarječni rječnik «Gazofilacij».

JURAJ KRIŽANIĆ (1618-1683)

… učeni doktor dominikanac, politolog, filozof, teolog, pisac, skladatelj i svjetski putnik, rođen je u Obrhu kraj Ribnika. Ne samo geografski nego i književno-jezično na svoj je osebujan način pripadao ozaljskome krugu.

THEODOR BATTHYANI (..-1813)

… grof, nadaleko se pročuo proučavajući tehničke izume. Obnavljajući i popravljajući ozaljski grad, Batthyani ga podiže i gospodarski, izgradivši manufakture platna i cigle.

JURAJ KAMENAR

… mjesni vlastelin, zaslužan je za osnivanje pučke škole u Vrhovcu 1871. g. U ozaljskom je kraju prikupio zbirku narodnih pjesama, pripovjedaka i etnografskih bilježaka.

EMILIJ LASZOWSKI (1868-1949)

… rođen je u Brlog-gradu kod Kamanja. Iz bogatog opusa vrsnog povjesničara izdvajamo knjižicu «Grad Ozalj i njegova okolica». KaoVeliki meštar družbe «Braća Hrvatskog Zmaja» vrlo je zaslužan za održavanje Starog grada Ozlja i uređenje muzejske zbirke.

SLAVA RAŠKAJ (1877-1906)

… samo je Slava, u Ozlju rođena slikarica, znala tako maestralno oslikati ozaljske padine, šume, Stari grad, smaragdnu Kupu, ljude iz susjedstva ibezbrojne cvjetove pune svjetlosti. Učenica uglednoga Bele Čikoša sluša svoj unutarnji glas i stvara na vlastiti, osebujan način te postaje najvećahrvatska akvarelistica, koja je i u tehnikama pastela i ulja također ostavila vrhunske radove.